GLAGOLJICA KAO BREND

S razvojem grafičkih znakova svatko je mogao izraziti svoje misli. No da bi čovjek sustavno mogao govoriti i zapisati svoje ideje, izvan svojeg prostora i vremena u kojem je djelovao, bio je potreban razvoj od 5000 godina. Kroz taj period slova su u različitim kulturama bila nositelji duboke simbolike, koja su sa njihovim narodima imala i emocionalnu povezanost. Danas u doba brendova, koji izazivaju emocije, slova, kroz logotipe i implementacije u znakove, imaju njihove karakteristike.

Ljudska potreba za izražavanjem ideja

Ljudi prije nisu mogli komunicirati na udaljenostima većim od dosega ljudskog glasa. S razvojem grafičkih znakova, jednim od najvećih postignuća u ljudskoj povijesti, svatko je mogao izraziti misli i osjećaje. S piktogramima – pojednostavljenim crtežima objekata i kasnije ideogramima – kombinacijom piktograma, započeo je razvoj abecede. Oblici današnjih slova nastali su reduciranjem i linearizacijom piktograma. S prolaskom vremena oblici koje je čovjek crtao, spontano su počeli mijenjati forme zbog želje za bržim i jednostavnijim bilježenjem okoline, ideja i poruka. Tim djelovanjem nastale su brojne forme istog znaka koji je označavao istu sliku. Abeceda se kroz period od 5000 godina, razvijala od piktograma i ideograma do konačnog fonetskog sustava gdje su slova apstraktni oblici. Sa slovima se kroz različita pisma, zapisivalo znanje i moralne vrijednosti, ono je bilo izraz kulture naroda kroz koje je bio prožet način života njegovih ljudi, pa je pismo jedno od najvažnijih odrednica nacionalnog identiteta jednog naroda. U tom aspektu, posebno je zanimljivo jedno slavensko pismo kojeg je hrvatski narod koristio oko 1000 godina. To je pismo zvano GLAGOLJICA koje je imalo jedinstveni povijesni razvoj i djelo je jednoga čovjeka, filozofa Konstantina Ćirila, rodom iz Soluna.

Stvaranje novih značenja

Slova nose duboku simboliku, gdje svaki abecedni znak ima svoju povijest. Slova su nositelji simbola koja su ljudi ugradili u njihove forme prilikom korištenja u svojem pismu i govoru. Zbog protoka vremena, značenja piktograma postala su nepoznata današnjem čovjeku te su samo forme, sačuvane u slovnim znakovima, podsjednik njihovog podrijetla.

Slika 1. Primjer hrvatskog brenda (GLOGOTIP).

Ona su danas postala univerzalna, bez značenja, što ih čini ponovno polaznom točkom za stvaranje novih značenja. Danas smo svjedoci ukomponiranja simboličnih vrijednosti u stvari koje nas okružuju. Ljudi pamte i povezuju slova, tj. logotipe sa vlastitom percepcijom onoga čime se jedna tvrtka, obrt, udruga, organizacija bavi te im tada više nije potreban opis. Jean Dalby Clift kaže kako ljudi ne dodaju samo vlastite interpretacije slovu, već također stvaraju osobne simbole koje predstavljaju njihovo osobno viđenje vlastitog života. Iz ovoga je vidljivo da se slovima komuniciraju ideje i misli (slika 1).

Slika 2. Azbuka pisana slovima GLOGOTIP-a. 

Stoga slova kod korisnika izazivaju sličan učinak kao brendovi kada su slova oformljena u riječi i rečenice. Slova su ljudima poznata kao što su određeni brendovi poznati određenim korisnicima te u oba slučaja nije potrebno opisivati njihove znakove i značenja jer su već postali poznati dijelovi današnje kulture (slika 2).

Slova su brendovi

Brend stvara snažni i trajni identitet proizvoda ili usluge, sažima osobnost poduzeća i potiće osjećaj povjerenja, korisnosti, dobrobiti i sigurnosti u određeni proizvod ili uslugu. A jedno od najvažnijih karakteristika brenda je izazivanje emocija  kod velikog broja ljudi u kratkom vremenu. SLOVA SU STOGA BRENDOVI JER IMAJU MOĆ I UTJECAJ NA LJUDE, KOJA KOD ISTIH POBUĐUJU EMOCIJE. Kao što danas brendovi stvaraju novu kulturu, tako su i značenja ugrađena u slova, utjecala na kulture gdje su se ta slova odnosno to pismo primjenjivalo.

KAKO SU SLOVA BRENDOVI TAKO JE I SVAKO SLOVO GLAGOLJICE BREND VEĆ SAMO PO SEBI. Potrebno je glagoljicu promatrati kao pismo vlastitog identiteta i vlastite kulture. S obzirom da slova pobuđuju emocije, tako glagoljica može, povezivanjem kulture i osobnosti čovjeka, stvoriti novu priču sa promicanjem vrijednosti prilagođenih za današnje društvo.

FABULA CROATICA, ožujak 2014.